Kada je Aleksandar Veliki umro u Babilonu 323. godine prije Krista, imao je tek 32 godine. Njegovo tijelo postalo je predmet borbe za nasljedstvo i politički simbol. Stoljećima poslije rimski su vladari navodno dolazili vidjeti njegov grob. Danas, međutim, nitko ne može pouzdano pokazati gdje se nalazio.
Put tijela kroz drevni Egipat
Nakon Aleksandrove smrti njegovo je tijelo mumificirano. Prema antičkim zapisima, njegov nasljednik Ptolemej preuzeo je posmrtne ostatke i odnio ih u Egipat. Tijelo je najprije bilo pokopano u Memfisu, a zatim je premješteno u Aleksandriju, grad koji je Aleksandar osnovao.
U Aleksandriji se grob povezivao s mauzolejem poznatim kao Soma ili Sema, smještenim u kraljevskoj četvrti. Geograf Strabon spominje grobnicu, a rimski su je vladari, među njima August, navodno posjećivali. Archaeology Magazine opisuje kako je grob u starom vijeku bio poznat, ali je poslije nestao iz povijesnog zapisa.
Kada se grobnici izgubio trag?
Točan trenutak kada je grobnica nestala nije poznat. Aleksandriju su tijekom stoljeća pogađali ratovi, politički nemiri i prirodne katastrofe, a grad se mijenjao i nadograđivao. Do kasne antike više nije bilo jasno gdje se grob nalazi.
Zapisi se ne slažu u svim pojedinostima, pa povjesničari oprezno razdvajaju ono što se može potkrijepiti od kasnijih predaja. Sveučilišni koledž u Londonu navodi da je Aleksandrovo tijelo bilo pokopano u Aleksandriji i da je ondje bilo poznato još u rimskom razdoblju. Ipak, to ne otkriva gdje se grobnica nalazila unutar golemoga drevnog grada. UCL-ov pregled Aleksandrova života donosi sažetak tih povijesnih podataka.
Potraga ispod današnje Aleksandrije
Jedna je od najvećih poteškoća to što se drevna Aleksandrija nalazi ispod moderne metropole, a dijelovi staroga grada uz obalu danas su pod morem. Arheolozi zato ne mogu jednostavno iskopati cijelo područje na kojemu se mogla nalaziti kraljevska četvrt.
Istraživanja su se usredotočila na više lokacija, uključujući područje Shallalat Gardens u središtu grada. Ondje su pronađeni antički ostaci i kip koji je jedna istraživačica povezala s Aleksandrom, ali takvi nalazi sami po sebi ne potvrđuju da je ondje bila njegova grobnica. Riječ je o tragovima koji mogu pomoći u razumijevanju drevne Aleksandrije, ali ne rješavaju zagonetku.
Što je poznato, a što još nije?
Najčvršći tragovi upućuju na to da su Aleksandrovi posmrtni ostaci na kraju završili u Aleksandriji. Njegova grobnica bila je dovoljno poznata da su je posjećivali ljudi iz antičkog svijeta, no njezina točna lokacija i izgled nisu pouzdano utvrđeni. Egipatski arheolog Hussein Bassir piše da do danas nisu pronađeni sigurni arheološki tragovi koji bi se mogli potvrditi kao Aleksandrova grobnica.
Možda se njezini ostaci nalaze ispod današnjih ulica, možda u dijelu staroga grada koji je potonuo, a možda su s vremenom uništeni. Za sada nijedna od tih mogućnosti nije dokazana.
Grobnica Aleksandra Velikog tako ostaje jedna od velikih povijesnih zagonetki: znamo gdje je njegovo tijelo vjerojatno završilo, ali ne i gdje se danas nalaze posljednji tragovi njegova počivališta. Što misliš — hoće li je arheolozi jednog dana pronaći ili je grad zauvijek sačuvao njezinu tajnu?